Postoje dani kad imamo vremena posvetiti se opsežnijim zadacima koji od nas zahtijevaju, meni poprilično izlizan pojam, razmišljanja izvan kutije. Kad riješite hitne zadatke, razgovore i e-mailove, vremenski uvjetovane izvještaje i čak i one najdosadnije tablice koje ste odgađali dok vas netko nije upozorio na rok, otvara se prostor u kojem biste konačno mogli osmisliti kreativan koncept, inovaciju u vašem poslovanju, ideju koja vas dijeli od promaknuća ili samo dobar post za društvene mreže klijenta. Koliko puta vam se dogodilo da u svom tom novootkrivenom vremenu realno niste napravili – baš ništa?

Postoje mnogi razlozi, što unutarnji, što vanjski, zašto nam se ponekad dogodi loš dan. Možda ste ostali bez uobičajenog motivatora, stresa, pa vam nedostaje energije za bilo kakav rad. Možda konačno želite „vratiti“ kolegama za koje smatrate da rade manje od vas, pa se upuštate u osvetnički pohod na YouTube videa. Možda se bojite da nećete smisliti ništa, pa vas već sama ta pomisao koči u tome da počnete raditi na nekom kreativnom zadatku. A možda se, neočekivano, bojite uspjeha i očekivanja koja će drugi imati prema vama, s time i sramote ako idući put ne uspijete smisliti tako originalnu ideju. Mogućnosti bih mogla nabrajati još kroz nekoliko odlomaka, ali bih tu već ušla u teren odugovlačenja, u sjeni pomisli da mi zaključak neće biti dovoljno efektan ili da vam ovaj članak neće apsolutno ničemu koristiti.

Kako, dakle, izbjeći zamke na putu do nove ideje? Prvenstveno, analizirajte svoje ponašanje i aktivnosti tijekom dana. Na što gubite najviše vremena? Kojih se navika možete odreći bez da se ostatak vremena pretvori u opsesivno razmišljanje kako biste rado to sada radili? Evo nekih osnovnih stvari kojih se potrebno riješiti da biste uspješno obavili zadatak:

 

  • Dinamična radna okolina

Iako je dinamična sredina nešto što poslodavci vole naglašavati kao dobru priliku u oglasima za posao, uobičajeno užurban uredski open space može vam maksimalno ići na živce kad pokušavate smisliti nešto. Uz već spomenute izazove s kojima se možete susresti pri kreativnom razmišljanju, jedino što vam nedostaje do neugodnog javnog izlijeva bijesa je razgovor kolega o temama nevezanim s poslom ili pjesma na radiju ponavljajućeg teksta (koju kolega još počne zviždati van svih tonaliteta). Velika je vjerojatnost da ćete se probati smiriti jelom, kavom, cigaretama ili sličnim ne previše potrebnim potrošačima vremena. Osigurajte si tišinu. To ne mora biti potpuna tišina, u kojoj će vas zasigurno naživcirati muha ili automobil koji je potrubio pod prozorom, već bilo koji oblik zvuka koji vas nimalo ne ometa u radu i ustvari ga uopće ne čujete. Za mene osobno su to točno određeni motivacijski ili inspiracijski govornici (ovisno o raspoloženju, nekada čak i beauty vlogerice) ili miran informativni tv program. Već i samo stavljanje slušalica, bez da išta pustite, dovoljan je znak kolegama da niste na raspolaganju za razgovor.

 

  • Internet

Ako ste za pozadinski zvuk izabrali, primjerice, TED govore, nemojte doći u napast da ih gledate i pozorno slušate. Svi dobri savjeti koje ćete čuti ne pomažu da doista budete produktivni u ovom trenu. Primijenite ono što ste već prije čuli ili pročitali – sada je vrijeme za konkretnu akciju, ne inspiraciju. Također, osvijestite koliko puta uzimate u ruke mobitel da „samo malo“ pogledate društvene mreže. Čak i kad su vam društvene mreže dio posla, lako je odlutati u čisto gubljenje vremena. Klonite se i portala s vijestima, a ako zbog prirode posla morate biti informirani, zadužite kolegu da vas obavijesti ukoliko se nešto izvanredno dogodi za vrijeme vašeg kreativnog procesa. Dok ne postignete cilj koji ste si unaprijed zadali, mobitel ostavite s ekranom prema stolu i zvukom uključenim samo za pozive. Ako je vaš zadatak, primjerice, smisliti ime za novu uslugu, odredite strogo povezana područja za potrebe istraživanja ili, ako se radi o nekom članku, temu koju ćete jedino pretraživati radi potrebnog konteksta i provjere činjenica. Dobra ideja je, čak i ako to nije istina, da zamislite kako vaš šef ima pristup svemu što ste čitali taj dan ili da mu na kraju dana morate predati popis tema koje ste pregledavali radi zadatka. Odvojite dosta vremena i za razmišljanje samo s papirom i olovkom. Iako vam to u početku može biti stresno, jer se osjećate kao da vam ništa ne pada na pamet ili se bojite da će vas kolege osuđivati „jer ne radite ništa“, s vremenom ćete uvidjeti da možete biti kreativniji bez vanjskog utjecaja. Imajte povjerenja u činjenicu da ste u svojih xy godina života sigurno već vidjeli nešto može biti iskra dobre ideje.

 

  • Ometajuće misli

Kad ste jednom u tišini, s praznim papirom pred sobom, vrlo je vjerojatno da će vam početi nadirati misli koje apsolutno nikako ne mogu doprinijeti osmišljavanju vašeg proizvoda, usluge itd. Ako dopustite mislima da izađu iz fokusa, možete od pomisli hoće li danas padati kiša doći do razmišljanja o vlastitom patentu kišobrana budućnosti, što je u principu super, ali ne ako do kraja dana trebate imati gotov slogan za novu pastu za zube. Da biste ostali usredotočeni, odgovorite sami sebi na nekoliko pitanja poput: koju vrijednost ću stvoriti ako ovo smislim u roku (sebi, tvrtki, klijentu, korisnicima…), koliko potencijalne koristi gubim ako se umjesto na zadatak posvetim distrakcijama koje ne stvaraju vrijednost, hoću li se osjećati bolje ako dobro odradim zadatak ili ako ga ne odradim…

 

Kad uspijete eliminirati nabrojano, shvatit ćete da je posvećenost velik dio kreative. Nerealno je očekivati da će vam potrebna ideja pasti na pamet u tušu ili dok igrate igrice: moguće je, ali ne možete na to računati, osim ako ste genijalac i izvanredan talent. Bolje je usredotočeno smisliti deset prosječnih ideja, koje vam onda kolege mogu pomoći unaprijediti, nego sjediti i čekati da vam na pamet padne jedna do sad neviđena. Koncentrirajte se, zapisujte, prespavajte, ponovno pročitajte i ispravite ili nadopunite zapisano  – to je dio uspješnog kreativnog procesa. Prokrastinacija ne bi trebala biti.