Poznato je da rudarenje kriptovaluta zahtijeva veliku potrošnju električne energije.Za 1 bitcoin utrošak struje može iznositi cijenu između 1400 i 1800 dolara, što je četvrtina njegove vrijednosti. Stoga je niska cijena električne energije važan preduvjet za isplativost rudarenja.

Na globalno rudarenje se troši godišnje koliko i Argentina

Prema procjenama Morgan Stanleya ove godine će se globalno na rudarenje utrošiti 130 TWh, koliko iznosi godišnja potrošnja Argentine.

Island koja slovi za najpopularniju zemlju za rudarenja kriptovaluta, počinje gubiti primat u korist Švedske i Norveške. Islandska cijena od 8 centi odnosno 60 lipa gubi na konkurentnosti od Švedske koja nudi cijenu od 6,5 eurocenti (48 lipa) i Norveške koja nudi 7,1 centi (53 lipe). Prosječna cijena kilovatsata u Europi iznosi oko 11 centi, što je 82 lipe. Kako navodi Reuters, Švedska i Norveška su u mogućnosti da nude nižu cijenu električne energije zbog obilja hidroelektrana. Osim toga, hladnija klima ovih zemalja pomaže serverima da se ne pregriju i da rade na maksimalnoj brzini.

Stoga ne iznenađuje da su ove dvije skandinavske zemlje sve privlačnije rudarima.

Tako je američka tvrtka Bitfury u ožujku uložila 35 milijuna dolara u norveški pogon za rudarenje. Tvrtka će zakupiti 350 gigavatsati struje proizvedene iz obnovljivih izvora od lokalnog distributera Helgeland Kraft.

O dolasku u Norvešku i Švedsku razmišlja i kineska kompanija Bitmain, najveći svjetski rudar kriptovaluta. Inače, kompanija je nedavno osnovala podružnicu u Švicarskoj. Druga kineska kompanija, Canaan Creative, jedan od najvećih proizvođača procesora za rudarenje već je osnovala tvrtku u Švedskoj.

Kina rudari dvije trećine kriptovaluta

Kina rudari dvije trećine kriptovaluta, no tamošnja vlada ne simpatizira industriju koja troši goleme količine struje zbog postojećih problema sa zagađanjem zraka zbog termoelektrana na ugljen. Zbog toga su Kinezi sve skloniji tražiti rješenje u inozemstvu.

Vlade Norveške i Švedske prepoznale su potencijal u rudarima te im olakšavaju ulaganje. Norveška je primjerice nedavno izmijenila poreznu regulative i oslobodila podatkovne centre od plaćanja poreza na nekretnine.

No, ipak postoji i oni koji sa skepsom gledaju na budućnost rudarenja ove kriptovalute.

Alex Vries, stručnjak za blockchain u konzultantskoj kući PricewaterhouseCoopers (PwC) smatra da bi “moda rudarenja” mogla biti kratkog vijeka. “Ako se nastavi ovakav rast potrošnje energije, rudarenje će postati neodrživo”, ocjenjuje de Vries.