Blockchain je izraz koji se sve više i više koristi, i polako prelazi iz IT krugova u općenitu uporabu. Taj pojam se inicijalno vezao za kriptovalute poput Bitcoina, ali blockchain tehnologija se proširila na industrije poput bankarstva, marketinga i medicine.

No, gledano s pravne perspektive Europske Unije i zakona o zaštiti podataka koji će uskoro biti obvezan za sve zemlje članice, blockchain je u direktnoj suprotnosti s zakonima EU.

Pojednostavljeno, blockchain je zapravo rastući, zajednički zapis određenih podataka koji se distribuira preko umreženih računala, a cijela poanta je upravo to da se podaci unutar nekog lanca ne mogu mijenjati – to osigurava pouzdanost podataka u blockchainu.

S druge strane, Opća uredba o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation, GDPR) koja se počinje primjenjivati od 25. svibnja 2018., zakonom obvezuje poduzeća i organizacije na zaštitu korisničkih podataka, i daje fizičkim osobama pravo da zatraže da se njihovi podaci izbrišu iz baze podataka ako to žele.

Tu nastaje potencijalno veliki problem za koji će se morati naći rješenje.

Premda različite organizacije i poduzeća uspješno usklađuju svoje poslovanje s novim zakonskim propisima koje donosi GDPR, blockchain i GDPR u sadašnjim inačicama nisu kompatibilni.

A sa kaznama koje propisuje GDPR,  a koje iznose 4% godišnjih prihoda ili €20 milijuna eura (ovisno što je više), pitanje je kako će se poduzeća prilagoditi. Druga opcija je da EU poduzeća ne koriste blockchain tehnologiju i tako izbjegnu potencijalne kazne – ali to bi značilo da poduzeća iz ostatka svijeta imaju konkurentsku prednost nad njima.

EU zakonodavci će vjerojatno s vremenom prilagoditi zakone blockchainu (teško je vjerovati da će ostaviti sve kako je sada i praktički onemogućiti tu tehnologiju europskim tvrtkama), ali taj proces će najvjerojatnije biti dugotrajan i složen, a GDPR na snagu stupa vrlo brzo.

Također, Interplanetary Database Foundation (IPDB), projekt s ciljem izrade globalne baze podataka bazirane na blockchain tehnologiji, razmatra neke od načina kako riješiti ovaj problem. Tako npr. predlažu stavljanje nekih podataka na crne liste, što bi značilo da se ti podaci neće obrisati, ali im se i neće moći pristupiti (sukladno GDPRu).

Postoji više mogućnosti kako bi se ovaj problem mogao riješiti, ali činjenica je da kada GDPR stupi na snagu, puno stvari vezanih za poslovanje putem interneta će se promijeniti. Pitanje je samo kako će se tvrtke prilagoditi, i kako će se sve to odraziti na društvo.