---
naslov: "Guverner Hrvatske narodne banke, dr.sc. Boris Vujčić o izazovima uvođenja eura u Hrvatskoj!"
adresa: "https://poslovnipuls.com/2018/01/26/guverner-hrvatske-narodne-banke-dr-sc-boris-vujcic-o-izazovima-uvodenja-eura-u-hrvatskoj/"
objavljeno: 2018-01-26
ažurirano: 2018-01-26
autor: "Poslovni Puls"
rubrike: "Ekonomija, Financije, Izdvojeno"
oznake: ""
izvor: "PoslovniPuls, poslovnipuls.com"
---

# Guverner Hrvatske narodne banke, dr.sc. Boris Vujčić o izazovima uvođenja eura u Hrvatskoj!

Uklonit će se valutni rizik u gospodarstvu te će se smanjiti troškovi zaduživanja domaćeg sektora. Smanjit će se i rizik izbijanja valutne i bankovne krize, a transakcijski troškovi bit će niži. Ovo je samo dio zaključaka o uvođenju eura kao valute u Republici Hrvatskoj, koje je na predavanju "Izazovi uvođenja eura u Hrvatskoj", u petak 26. siječnja na Ekonomskom fakultetu u Rijeci iznio guverner Hrvatske narodne banke dr.sc. **Boris Vujčić**.

Plan je da Hrvatska euro uvede 2020. godine, a mišljenja domaće javnosti oko toga još su podijeljena. Dok drugi na uvođenje zajedničke valute gledaju sa zabrinutošću i oprezom, drugi ovu promjenu iščekuju sa zadovoljstvom. Stoga je cilj panel rasprave na Ekonomskom fakultetu u Rijeci bio da se konstruktivno i sa svih aspekata razgovara o ovom značajnom novitetu koji Hrvatsku iščekuje za dvije godine.

Na panel raspravi o izazovima uvođenja eura govorili su još Jasmin Bajić, predsjednik Uprave Croatia Airlines, mr.sc. **Branko Baričević, predstavnik Europske komisije u Hrvatskoj**, **Ivan Perković**, direktor RALU Logistike, dr.sc.**Christoph Schoefboeck**, predsjednik Uprave Erste banke, dr.sc. **Dario Silić**, direktor BINA Istre, **David Sopta**, predsjednik Uprave Jadrolinije te prof.dr.sc. **Saša Živković**, prodekan za znanost na Ekonomskom fakultetu u Rijeci.

*"Problem za Hrvatsku je što nas zarobljava u istu poziciju s moćnom Njemačkom. Jedna od rijetkih stvari kada je netko superioran prema vama u svakom ekonomskom smislu, tu mislim: tehnologija, znanje, potpora države, zakonodavstvo, organizacija, mogućnosti financiranja, ugled, lobisti i diplomacija, a nemate mogućnost štićenja carinama ili kvotama je upravo valutna politika. Kada više ni toga nemate ne postoji način kako se možete nositi s takvim konkurentima. Sam čin uvođenja eura uvijek je bio, a biti će i u našem slučaju obilježen značajnim skokom u inflaciji i smanjenjem kupovne moći građana s time da najviše skaču cijene usluga"*- naglasio je prof.dr.sc. Saša Živković s Ekonomskog fakulteta u Rijeci

Poljska i Mađarska su od 2008 deprecirali zlot i forintu prema euru gotovo 25% što je prosječna godišnja deprecijacija od 2,2%, što je definitivno podnošljivo za njihove građane, a izvozni proizvodi su im postali znatno konkurentniji samo po toj osnovi, a da ne govorimo o supstituciji uvoza koja se događa u njihovim zemljama. Slovenija je u nešto više od četiri godine prije uvođenja eura ciljano oslabila tolar za gotovo 17% (3,5% godišnje) kako bi povećala konkurentnost svojih izvoznika. Euro pomaže internacionalizaciji gospodarstva ali to ima smisla ako imate proizvode koje možete izvoziti i svijet ih želi kupiti, u suprotnom internacionalzacija se očituje jedino u povećanom uvozu što je npr. Slovenija jako dobro prepoznala, a to je i razlog zašto Poljska, Mađarska i Češka ne žure s ulaskom u eurozonu, kaže prodekan za znanost na Ekonomskom fakultetu

Stav je guvernera Vujčića da će uvođenje zajedničke valute u Hrvatsku biti poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima.

*“Sudjelovat ćemo u raspodjeli monetarnog prihoda eurosustava te omogućiti pristup mehanizmima financijske pomoći europodručja – smatra guverner te dodaje da je prednost i u tome što će se zbog smanjenja troška zaduženja domaćeg sektora kamatne stope približiti razinama onih u jezgri europodručja. To će, naime, povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva.”* - rekao je Vujčić

Isto tako, uvođenjem eura nestaju transakcijski troškovi zamjene kuna u eure i obrnuto. Generalno, korištenje zajedničke valute može pridonijeti razvoju međunarodne razmjene i ulaganja jačanjem konkurentnosti te smanjivanjem ranjivosti domaćeg gospodarstva, tumači guverner HNB-a. Prvi korak uvođenja zajedničke valute je tečajni mehanizam, takozvani ERM II. To je prijelazni period u kojem država članica provodi najmanje dvije godine. Tek potom slijedi formalno uvođenje eura. Iskustva drugih članica Europske Unije pokazuju da su neke zemlje u tečajnom mehanizmu provele i više od dvije godine. Hrvatska je trenutno najmanja članica EU koja još ima vlastitu valutu i nije uvela euro.