---
naslov: "Financial Times: Hrvatska nadu polaže u naftu i plin iz Jadrana"
adresa: "https://poslovnipuls.com/2014/05/08/financial-times-hrvatska-nadu-polaze-u-naftu-i-plin/"
objavljeno: 2014-05-08
ažurirano: 2014-05-08
autor: "Poslovni Puls"
rubrike: "Ekonomija, Energetika"
oznake: "Nafta u Jadranu"
izvor: "PoslovniPuls, poslovnipuls.com"
---

# Financial Times: Hrvatska nadu polaže u naftu i plin iz Jadrana

**Hrvatska jadranska obala je najpoznatija po svom prekrasnom planinskom krajoliku, čistom moru i desecima šarmantnih gradića i gradova. No, vlada ove bivše jugoslavenske zemlje se nada da će postati jednako dobro poznata po onome što možda leži ispod njenog mora, a to su milijarde dolara vrijedni nafta i plin, piše Financial Times...**

Prošlog mjeseca Hrvatska je provela prvo seizmičko snimanje 36.823 četvornih kilometara jadranskog podmorja. Nada se da će natječaj - otvoren sedam mjeseci - privući 2,5 milijardi dolara investicija u razdoblju od pet godina, smanjiti ovisnost zemlje o uvozu nafte i plina, podići tromo gospodarstvo - i pomoći u stvaranju strateški smještene Hrvatske kao regionalnog središta energije.

'Hrvatska može postati energetsko središte u regiji', kazala je **Barbara Dorić**, predsjednica hrvatske Agencije za ugljikovodike.

'Iako istraživanje nafte ima dugu tradiciju u Hrvatskoj, ovo je prvo hrvatsko ispitivanje podmorja. Dokazano je da Hrvatska ima podmorje bogato ugljikovodicima koje u velikoj mjeri nije istraženo', dodala je.

Blokovi se kreću od 1.020 četvornih kilometara do 1.635 četvornih kilometara i protežu se diljem Jadrana, s tim da se smatra da sjever najviše obećava što se tiče plina, a jug što se tiče sirove nafte.

Trenutno su sva istraživanja podmorja i sve proizvodne aktivnosti u Hrvatskoj poduzete od strane Ine, koja je djelomično u vlasništvu države i koja je predmet dugogodišnjeg spora između Zagreba i mađarskog MOL-a, podsjeća Financial Times.

Prošle godine je u Velikoj Britaniji Sunday Times izvijestio da istraživanje norveške tvrtke Spectrum procjenjuje da bi Hrvatska mogla imati rezerve do tri milijarde barela sirove nafte, što su druge najveće rezerve u EU-u. Dorić je, međutim, opreznija: 'Teško je reći prije nego što stvarna bušenja budu napravljena'.

Hrvatska trenutno ima dokazane rezerve od 70 milijuna barela sirove nafte i 2,6 milijardi kubika prirodnog plin, prema podacima US Energy Information Administration. Ali, ona puno i uvozi i to 73.400 barela nafte dnevno i 14 milijuna kubika plina (u 2012.), s tim da gotovo sav uvezeni plin dolazi iz Rusije, piše Financial Times.

Potencijalne rezerve u Hrvatskoj mogle bi se pokazati značajnima, kako za zemlju, tako i za širu regiju, što dolazi u ključnom trenutku zbog krize u Ukrajini. Situacija u Ukrajini je izazvala zabrinutost zbog prevelike ovisnosti o Rusiji i potkopala projekt Južnog toka koji bi plinom opskrbljivao središnju Europu, Italiju i Balkan, bez prolaska kroz Ukrajinu. Poziciju Hrvatske u središtu zemalja kojima bi Južni tok prolazio je teško previdjeti.

'To je potencijalno vrlo pozitivno za Hrvatsku , a vjerojatno i za cijelu regiju', kazao je **Jim Thomas**, potpredsjednik za regulatorna savjetovanja pri IHS, koji je pomogao Hrvatskoj izraditi proces nadmetanja.

'To je vrlo neistraženo područje koje ima potencijal značajnog dotoka plina za Europu i druga tržišta. Istraživanje se vrši na talijanskoj strani pomorske granice, gdje ima daleko više proizvodnih objekata. Šanse izgledaju vrlo obećavajuće - bilo je više od 40 naftnih tvrtki na konferenciji za pokretanje natječaja, a postoji i realan interes velikih igrača', kazao je za FT Thomas. On dodaje da su uvjeti natječaja atraktivni, pogotovo u usporedbi s onima mediteranskih konkurenata.

Ipak, i Dorić i Thomas se slažu da nema jamstva da postoje značajne komercijalno iskoristive rezerve koje bi imale značajan utjecaj na regionalnom energetskom tržištu. Naravno, postoji i zabrinutost po pitanju štete koje bi istraživanje nafte i plina moglo učiniti hrvatskom turizmu, koji je generirao više od sedam milijardi eura prihoda u prošloj godini. Dorić tvrdi da je 'jedan od osnovnih uvjeta za nadmetanje pridržavanje najvišim ekološkim standardima, te da granice moraju biti najmanje 10 kilometara od kopna i šest kilometara od otoka.

Za Hrvatsku, za koju se očekuje da šestu godinu zaredom neće bilježiti ekonomski rast, čini se da je vrijedno rizika.

*Izvor:[T-Portal](http://tportal.hr)/Financial Times*
