Na iznenada sazvanoj konferenciji za novinare u Ministarstvu financija Slavko Linić govorio je o predstečajnim nagodbama, javlja HRT…

Prezentirajući rezultate predstječajnih nagodba u 2103. Linić nije spomenuo opciju ukidanja tih nagodbi, rekao je samo da su moguće određene izmjene zakona, koje bi išle u smjeru bolje zaštite vjerovnika.

Predstečajne nagodbe dale su očekivane rezultate, konsolidirale su poduzeća, spašeno je više 20 tisuća radnih mjesta, rekao je Linić. Vezano uz otpis dugova, naveo je da je od 8 milijardi kuna duga, koliko je otpisano u predstečajnim nagodbama, svega 13 posto otpis od strane države. Spomenuo je da je razlika predstečajnih nagodbi i stečaja prije svega u naplati. U predstečajnim nagodbama, naime, naplata je veća od 50 posto, a u stečaju je niža od 30 posto, rekao je Linić i kao primjer naveo državu, koja je u 10 godina u stečajevima uspjela naplatiti manje od 11 posto svojih potraživanja.

Linićev zamjenik Boris Lalovac prezentirao je detalje rezultata o nagodbama u 2013.

“Prvi i najveći problem u Hrvatskoj je neplaćanje. U slučaju pokretanja stečaja naplaćivalo se oko 30 posto potraživanja. Kratkoročne mjere bile su mjere reprograma. Mi smo morali smo tražiti model i odlučili smo se za model predstečajnih nagodbi jer u njima prvi put svi vjerovnici sjedaju za stol i traže rješenje. U predstečajnim nagodbama morate dobiti 75 posto glasova vjerovnika, dok je u stečaju riječ o 50 posto. Dakle, potrebna je veća suglasnost vjerovnika”, rekao je Linićev zamjenik.

“U predstečajnim nagodbama skoro 55 milijarda kuna je prijavljenih obveza, ukupno preko 6 tisuća predmeta. Trgovački su sudovi potvrdili 795 slučajeva! Više od 3 tisuće stečajeva pokrenuto je kroz program predstečajeva. Preko 15 milijarda kuna trebalo se nagoditi: od toga je 8 milijarda nagođeno, oko 7 milijarda je otipsano. Pratit ćemo i davati informacije o daljnim postupcima”, poručio je Lalovac.

Ministar Linić je nakon prezentacije podataka rekao kako je iz njih vidljivo da je predstečajna nagodba – model kojim se naplaćuju radnici i vjerovnici, a oni koji vode postupak, bivaju simbolično naknađeni.

“To su rezultati predstečajnih nagodbi u 2013. Da, to je ta mjera koja je dala rezultate, i mjera kojom se Hrvatska može itekako postaviti u Europskoj uniji”, rekao je Linić.

“Kada se kretalo s tim mjerama, ukupna zaduženja i blokirani računi dosegli su razinu od 44,6 milijarda kuna. To je bilo vrijeme bez ikakve gospodarske mjere. Izgubili smo kontrolu, dugovi su bili plaćani nakon 300, 400 dana, a da ne govorimo o neplaćanju poreza, rekao je ministar. Ni u 2012. taj se proces nije zaustavio, pet godina bez ikakvih mjera – dopustio se nered na tržištu.

Da nismo krenuli s tom mjerom, ne bi se zaustavio taj trend neplaćanja i nelikvidnosti. Imali smo veliku potporu bankarskog sustava, a postojala je i velika volja vjerovnika. Ostajem iznenađen kritičarima – koji govore da su ugroženi vjerovnici. Ne, vjerovnici žele ovakve mjere, da kroz raduženje ostaju gospodarski subjekti na tržištu, koji i dalje mogu raditi”, zaključio je Linić.

“Oni koji žele kritizirati Vladine mjere, sve pretvaraju u kriminal! To je izmišljanje kriminala gdje ga nema, pitam se čija je to politika? Ne želim se i neću se baviti odgovorima. Predstečajne nagodbe nisu kriminalne radnje nego uspješan potez Vlade! Dozvolimo da se time bave institucije”, rekao je Linić na upit HRT-ovog novinara Dražena Majića o aferama ‘Čazma’ i ‘Vox’. Nakon toga je Majića upitao i – je li iz USKOK-a?

Foto: Vlada.hr