---
naslov: "KATASTROFA: Nezaposlenost skočila na 18,8 posto!"
adresa: "https://poslovnipuls.com/2011/01/26/nezaposlenost/"
objavljeno: 2011-01-26
ažurirano: 2011-01-26
autor: "Poslovni Puls"
rubrike: "Ekonomija, Hrvatska, Vijesti"
oznake: ""
izvor: "PoslovniPuls, poslovnipuls.com"
---

# KATASTROFA: Nezaposlenost skočila na 18,8 posto!

**Kao što se i očekivalo, približavanjem kraju godine nepovoljna kretanja na tržištu rada su se intenzivirala. Broj nezaposlenih osoba dosegnuo je gotovo 320 tisuća, a stopa nezaposlenosti popela se na 18,8% (najviša stopa od ožujka 2005. godine)...**

RBA analitičari:

Općenito, tijekom cijele godine, nezaposlenost je bila na višoj razini nego 2009. godine, što potvrđuje i prosječna stopa nezaposlenosti koja je u 2010. godini iznosila 17,6%, u usporedbi s 2009. kada je zabilježena prosječna stopa nezaposlenosti od 14,9 posto. Rast stope nezaposlenosti u prošloj godini posljedica je činjenice da još uvijek nema oporavka realnog sektora.

S obzirom da tržište rada na kretanja u realnom sektoru reagira s tromjesečjem do dva zaostatka, u prvom tromjesečju 2011. zasigurno će se nastaviti rast stope nezaposlenosti. Povoljnija kretanja i zaustavljanje negativnih trendova očekujemo tek krajem drugog tromjesečja, i to pod utjecajem baznog učinka, sezonskog rasta zapošljavanja i blagog intenziviranja gospodarskih aktivnosti. Ipak, na razini cijele godine očekujemo da će prosječna stopa nezaposlenosti biti viša nego 2010. (oko 18,5%).

Kao u Hrvatskoj, i u većini zemalja regije kraj godine je donio rast nezaposlenosti potaknut uglavnom sezonskim kretanjima. Tako je primjerice u Češkoj u proljetnim i ljetnim mjesecima rast potrebe za radnicima u građevinskom sektoru utjecao na pad stope nezaposlenosti, dok je krajem godine pozitivan utjecaj izostao s obzirom na smanjenje građevinskih aktivnosti tijekom zimskih mjeseci. Slična kretanja zabilježena su i u drugim zemljama SIE regije. Iznimka je Rumunjska u kojoj je gotovo tijekom cijele godine, pa i u zimskim mjesecima zabilježen pad stope nezaposlenosti.

Međutim, takva naoko pozitivna kretanja nisu posljedica snažnog oporavka realnog sektora, već smanjenja broja nezaposlenih u javnom sektoru, što je bio jedan od zahtjeva MMF-a za odobravanje financijske pomoći Rumunjskoj, i izlaska pojedinaca iz aktivnog stanovništva. Stopa nezaposlenosti u Rumunjskoj inače je među najnižima u Europi te je na kraju 2010. iznosila 6,9 posto. Druga krajnost je Bosna i Hercegovina u kojoj se stopa nezaposlenosti kreće oko 43%, pri čemu rast broja nezaposlenih tijekom recesije i nije bio tako visok s obzirom da je nezaposlenost u BIH najvećim dijelom posljedica strukturnih slabosti tržišta rada pa je stopa nezaposlenosti i prije krize bila blago iznad 40 posto.

Činjenica da se tržišta rada zemalja SIE regije koje su već izašle iz recesije još uvijek nisu u potpunosti oporavila upućuju na osjetljivost tržišta rada. Štoviše, čak je i na tržištima rada razvijenih gospodarstava (SAD, Njemačka) oporavak nestabilan. Stoga, možemo očekivati da će i u Hrvatskoj nezaposlenost tijekom cijele godine biti u središtu pažnje.
