Ovaj tjedan ćemo govoriti o plavim oceanima.

Ne mislim pri tom na kupanje u Atlantiku ili moru, nego jednom ekonomskom pojmu novijeg datuma.

O čemu se radi? Ova strategija se tiče jedne jednostavne istine: Premda danas postoje proizvodi koji zadovoljavaju potrebe tržišta, sasvim sigurno postoje potrebe koje još nisu zadovoljene. Za te potrebe potrošači ili još ne znaju, ili nema proizvoda koji ih zadovoljava. Ovakva jedinstvena situacija omogućava vama – kreativnom poduzetniku – da iskoristite priliku, stvorite proizvod ili uslugu koja pokriva upravo taj, do vaše intervencije ne postojeći segment tržišta, i tu ostvarite poslovni uspjeh.

Plan ove strategije je sljedeći:

1. Razviti jedan ili liniju proizvoda/usluga koji ne postoje trenutno na tržištu

2. Plasirati ih ciljanoj skupini i ostvariti figurativni monopol (budući da nije protuzakonito biti jedini proizvođač ako nemate konkurencije, jer ona ne postoji)

3. Kad konkurencija zaista nastane i shvati da je to što radite prava stvar, borite se protiv te iste konkurencije time što ste:

* dulje od njih na tržištu – kupci vas poznaju,
* imate čvrstu robnu marku – dobro iskustvo kupnje/usluge najbolji je temelj dobre robne marke
* imate više znanja vezanog za proizvodni proces i
* poznajete reklamne strategije pri plasiranju proizvoda
o Ključno u svakoj od ovih točaka je prikupljeno iskustvo i know-how (praktično znanje). Upravo ovo, budući da ga konkurencija ne može kupiti (osim ako ga ne kupi od vas), daje vam takvu konkurentsku prednost, da možete suvereno vladati tržištem, ako pažljivo donosite svoje poslovne odluke.

Konkurencija se trenutno oblizuje od pomisli na profit koji imate u svojim rukama, ali ga ne može dosegnuti, jer mora proći više-manje onaj isti put koji ste vi prolazili prilikom plasiranja proizvoda/usluge. I ne samo to – oni nemaju najboljeg i najpozvanijeg stručnjaka za konkretan proizvod/uslugu – VAS. Dakle, ovdje definitivno govorimo o nečem jako isplativom ako strategija uspije.

Zapravo, strategija plavih oceana spada u skupinu riskantnih poslovnih poteza, a to iz sljedećih razloga:

1. Teškoća utvrđivanja strukture ciljane skupine
* Budući da je tržište novo, nema (optimalnog) načina da se provedu istraživanja interesa za BAŠ vaš proizvod/uslugu. Naravno, čak i da sigurno znate da interes postoji za zadovoljenjem potrebe, odgovor na pitanje kako javnost percipira vaš proizvod – nemate. Odgovor na ovo pitanje ne možete dobiti niti analogijom, jer sličnog proizvoda – nema. Premda postoje metode za rješenje i ove dileme, postupak je složeniji i dugotrajniji od onog pri standardnom definiranju ciljane skupine. Ukratko – složeniji postupak – veći trošak.

2. Dječje bolesti
* Pri ovome mislim na početničke greške u proizvodnom procesu, provođenju usluge, reakcijama potrošača itd. I najiskusniji poduzetnici će ih činiti, budući da se u ovim situacijama srećete sa novim područjem u kojem nemate iskustva – možete koristiti postojeće iskustvo kao analogiju, ali ponekad niti to ne pali. Ovakvih problema, naravno ima puno manje pri izradi proizvoda koji zadovoljava potrebe na postojećem tržištu, u kojem već imate iskustva i možete učiti na greškama konkurencije.

3. Tempiranje – timing.
* Tempiranje ima važnu ulogu. Pri tome ne govorim samo o tome kad plasirati proizvod, nego i o dilemama vezanim za reklamnu strategiju, dužinu proizvodnog ciklusa i o mnogim drugim dilemama koje se pojave kad se pitate: KAD? Još jedna stvar – premda je jasno da vam je vrijeme saveznik, ono je ujedno i vaš najljući neprijatelj. Naprimjer, kad govorimo o razvoju trendovskih proizvoda ili usluga, može se dogoditi da dok se vi konačno odlučite za plasiranje, prođe tržišna potreba za proizvodom – stvar koju ste proizveli više nije “cool”. Nikog ne zanima. Zakasnili ste. Ili, još gore, netko vas je preduhitrio. U današnje vrijeme napredne tehnologije, piratstva i špijunaže, lako se može dogoditi da vaš nezadovoljni (ili potkupljeni) zaposlenik podjeli vaše nacrte sa konkurencijom. Ili svijetom. Dakle, rizik je tu i nije zanemariv.

Ovdje sam se samo ukratko želio osvrnuti na ovu strategiju koja je u ekonomiji obrađena s posebnom brigom. Primjere za dobru primjenu ove strategije imate posvuda, a najpoznatiji su Nintendo i Apple. Predlažem da malo proguglate blue oceans strategy i pročitate što drugi kažu o ovoj temi.

Hoćete li sada imati hrabrosti plasirati na tržište tu ideju koja vam se neko vrijeme već vrzma po glavi? Ili niste sigurni? Nije pravo vrijeme? Bojite se? Razmislite. Uvijek pažljivo – stanite nogom na loptu i donosite svoje odluke bez dileme.

Želim vam obilje poslovnog uspjeha i ugodan ostatak tjedna!

//Jurica Dujmović je brand manager i bloger. Preuzeto uz suglasnost autora.