Posljednji podaci HNB-a za kolovoz ukazuju na nastavak smanjivanja bruto inozemnog duga (vanjskog duga, duga prema subjektima iz inozemstva) na godišnjoj razini. Naime, na kraju kolovoza bruto inozemni dug iznosio je 39,6 mlrd. eura, što je za 4,1 mlrd. (9,3%) manje u odnosu na kraj kolovoza prošle godine. Istovremeno je i na mjesečnoj razini zabilježen pad za 1,6%, odnosno 635 mil eura, dok je u odnosu na kraju prošle godine vanjski dug bio niži za 2 mlrd. eura (4,9%)…

Razduživanje prema inozemstvu na godišnjoj razini predvodio je sektor opće države, čiji je bruto inozemni dug od kraja prošlogodišnjeg kolovoza smanjen za 11,1% (1,7 mlrd. eura). Tako je u kolovozu ove godine ukupna vrijednost vanjskog duga opće države iznosila 13,35 mlrd. eura, dok je ukupan vanjski dug cijelog javnog sektora (koji uz opću državu kao najvećeg nositelja duga uključuje i dugove javnih nefinancijskih trgovačkih društava, HNB-a, HBOR-a te dugove temeljene na izravnim ulaganjima koja se odnose na javni sektor) iznosio 16,6 mlrd. eura.
Nadalje, razduživanje na godišnjoj razini zabilježila je i kategorija „Ostali domaći sektori“, u kojoj najveći udio imaju privatna nefinancijska društva, odnosno poduzeća koja se ne bave financijskim posredovanjem. U kategoriju „Ostali domaći sektori“ ulaze i javna nefinancijska društva, čiji se dug istovremeno može promatrati i kao dio vanjskog duga cijelog javnog sektora. Ukupan je dug svih ostalih domaćih sektora u kolovozu iznosio 14,36 mlrd. eura te je na godišnjoj razini bio niži za 8,7% (1,4 mlrd. eura). Pri tom je dug privatnih nefinancijskih društava smanjen za 860 milijuna eura, dok je dug javnih nefinancijskih društava smanjen za 430 milijuna eura. Kategorija „Druge monetarne financijske institucije“, koja uključuje banke, štedne banke i stambene štedionice te novčane fondove, također je nastavila s razduživanjem prema inozemstvu. Tako je ukupan vanjski dug ove kategorije u kolovozu bio 21,3% (1 mlrd.) niži u odnosu na lanjski kolovoz te je iznosio 3,83 mlrd. eura.

“Očito je da se, uz činjenicu da su kamatne stope na domaćem tržištu u uvjetima iznimno visoke likvidnosti i poboljšanih fundamenata postale konkurentne europskim, smanjuje interes i potreba za inozemnim zaduživanjem. S druge strane, Hrvatska je u studenom ove godine iskoristila povoljne uvjete na europskom tržištu kapitala te je uz izniman interes investitora izdala 1,275 mlrd. eura euroobveznica uz prinos od 2,953% i dospijeće u siječnju 2030. što je do sada najpovoljnije zaduživanje Hrvatske na međunarodnim tržištima kapitala. Navedena sredstva Vlada će iskoristiti prijevremenu otplatu dijela postojećih kreditnih obveza triju društava u cestovnom sektoru čime će se poboljšati financijska slika hrvatskog cestovnog sektora koji je relativno velik nositelj hrvatskog javnog duga (5,2 milijardi eura ili više od 13,5% ukupnog javnog duga). Budući da se radi o refinanciranju starih dugova, samo stanje jav¬nog odnosno inozemnog duga na ovoj osnovi ne bi se trebalo promijeniti. Štoviše novo izdanje euroobveznice svakako će poboljšati ročnu strukturu duga te smanjiti troškove kamata. Uzimajući u obzir procijenjeni nastavak rasta gospodarstva očekujemo daljnje smanjenje udjela inozemnog duga u BDP-u 2017. prema razini blago iznad 80% BDP-a”, objavili su RBA analitičari.