Ukupni depoziti kod poslovnih banaka, koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, krajem rujna su uz blagi mjesečni rast od 0,7% (2 mlrd. kuna) dosegnuli 274,1 mlrd. kuna. Promatrajući promjene na godišnjoj razini, došlo je do ubrzanja rasta te su ukupni depoziti bili 3,5% viši u odnosu na isti mjesec prošle godine…

Depozitni novac, koji je krajem rujna iznosio nešto manje od 70 mlrd. kuna, zabilježio je nastavak solidnog rasta na godišnjoj razini. Pri tome je uz mjesečni prirast od 64,7 mil. kuna mjesečna stopa rasta iznosila 0,1%. U promatranom mjesecu godišnja stopa rasta depozitnog novca iznosila je 24% te je tako ova kategorija depozita bila za 13,5 mlrd. kuna viša u usporedbi s krajem rujna 2016. Depozitni novac nastavio je svoj rast po dvoznamenkastim stopama na godišnjoj razini (koji je prisutan od ožujka 2013.), a udio depozitnog novca zadržao se u rujnu na relativno visokih 25,6%. Rast depozitnog novca posljedica je, osim oporavka gospodarstva, i sklonosti domaćih sektora držanju likvidnije financijske imovine u uvjetima kontinuiranog pada kamatnih stopa na štedne i oročene depozite. Pad kamatnih stopa na depozite izravna je posljedica iznimno visoke dugogodišnje likvidnosti koja uzrokuje i pad kamatnih stopa na plasmanima. Navedena obilježja nisu samo karakteristika hrvatskog financijskog tržišta, već ujedno odražavaju i globalno okruženje. Sukladno rezultatima posljednjeg sastanka ESB-a, kamatne stope u eurozoni ostat će na niskim razinama i tijekom cijele 2018.

S druge strane, ukupni štedni i oročeni depoziti (u stranoj i u domaćoj valuti) su na godišnjoj razini nastavili su s padom te su na kraju rujna, uz godišnju stopu pada od 2,1%, iznosili 204,3 milijarde kuna. Promatrano prema valutnim kategorijama, štedni i oročeni depoziti u stranoj valuti, koji predstavljaju više od 82% ukupnih štednih i oročenih depozita, na godišnjoj razini pali su za 2% (3,5 mlrd. kuna) te su krajem rujna iznosili 169 milijardi kuna. Naravno, padu dodatno doprinosi i blago jačanje kune u odnosu na euro (za 0,14% krajem rujna 2017. u odnosu na kraj rujna 2016.) budući da u strukturi ovih depozita prevladavaju devizni depoziti denominirani u euru. Kunski su štedni i oročeni depoziti zabilježili godišnju stopu pada od 2,2% (0,8 mlrd. kuna) i krajem rujna su iznosili 35,2 mlrd kuna. Ipak, na mjesečnoj su razini i kunski i valutni štedni i oročeni depoziti zabilježili porast, pa su tako i ukupni štedni i oročeni depoziti rasli za 1,9 mlrd. kuna (1%) u odnosu na kolovoz, navodi se u analizi RBA analitičara.