Prema posljednjim podacima koje je objavio HNB, krajem svibnja zabilježen je pad javnog duga na mjesečnoj, ali i porast na godišnjoj razini. Javni je dug krajem svibnja (iskazan prema metodologiji ESA 2010 koja se koristi radi usporedivosti s ostalim zemljama, prvenstveno onima u EU) iznosio 290,3 milijarde kuna te je za 1,2 mlrd. kuna (0,4%) manji u odnosu na kraj travnja ove godine, dok je na godišnjoj razini zabilježen rast od 5,25 mlrd. kuna (1,8%). Uspoređujući s krajem prošle godine, javni je dug zabilježio rast i treći mjesec za redom, za 1,2 mlrd. kuna, odnosno 0,4%…

Pad na mjesečnoj razini prvenstveno je posljedica smanjenja inozemne komponente javnog duga koja je krajem svibnja zabilježila pad od 1,1 mlrd. kuna (1%), dok je pad unutarnje komponente bio blaži i iznosio je 114 milijuna kuna (0,1%). Pad je inozemne komponente uzrokovan smanjenjem obveza po osnovi dugoročnih vrijednosnih papira za 1,1 mlrd. kuna. Povećanje duga na godišnjoj razini odraz je rasta unutarnje komponente javnog duga koja je krajem svibnja ove godine porasla do razine od 185,3 mlrd. kuna te je zabilježila godišnji rast od 10,9 mlrd. kuna (6,2%), a posljedica je rasta na stavci dugoročni dužnički vrijednosni papiri. Istovremeno, inozemna komponenta javnog duga je krajem svibnja iznosila 105,4 mlrd. kune i smanjena je za 5,5 mlrd. kuna (5%) u odnosu na kraj prošlogodišnjeg svibnja. Navedena kretanja dovela su do porasta udjela unutarnje komponente javnog duga u ukupnom javnom dugu s 61,1% krajem svibnja prošle godine na 63,8% krajem ovogodišnjeg svibnja. Rast unutarnje komponente javnog duga posljedica je poboljšanja uvjeta zaduživanja na domaćem tržištu koji su dodatno pojačani ekspanzivnom monetarnom politikom koju provodi HNB. Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, krajem svibnja javni dug u obliku dugoročnih vrijednosnih papira iznosio je 170,5 mlrd. kuna čineći udio od 58,7% u ukupnom javnom dugu (1,3 pb više u usporedbi s istim mjesecom 2016.). Naime, koncem svibnja dug po osnovi dugoročnih vrijednosnica porastao je za 6,8 mlrd. kuna (4,1% godišnje). U istom promatranom mjesecu, javni dug po osnovi kratkoročnih dužničkih vrijednosnica iznosio je 18,4 mlrd. kuna čineći udio od 6,3% u ukupnom javnom dugu (0,2 pb niže u odnosu na svibanj 2016.). Istovremeno su se državne obveze po kreditima koncem ožujka ove godine spustile na 101,8 mlrd. kuna zabilježivši pad od 1,2 mlrd. kuna na godišnjoj razini (1,1%).

“Bez obzira na relativna poboljšanja u kretanju javnog duga (što je rezultiralo smanjenjem vanjske ranjivosti te poboljšanjem ročne, kamatne i valutne strukture), visoki troškovi servisiranja tijekom nadolazećeg razdoblja i dalje će vršiti pritisak na hrvatske javne financije. Iskorištavanje razdoblja povoljnih gospodarskih kretanja kao prilike za ostvarivanje proračunskih suficita i smanjenje javnog duga stvorilo bi veći prostor za protucikličko djelovanje u vrijeme negativnih gospodarskih kretanja”, objavili su RBA analitičari.