Uz mjesečni pad od 0,4% ukupni krediti sektora stanovništva na kraju veljače iznosili su 116,38 mlrd. kuna. Navedeno stanje nominalnih kredita niže je za 3,4 mlrd. kuna ili 2,9 posto u odnosu na isti mjesec 2016. Time je nastavljen višegodišnji trend nominalnog razduživanja sektora stanovništva…

Godišnji pad plasmana u veljači i dalje odražava otpis dijela kredita stanovništva indeksiranih za švicarski franak, prodaju loših plasmana banaka (koje su se prema podacima središnje banke intenzivirale prošle godine) te naposljetku jačanje kune u odnosu na euro. Naime, unatoč i dalje prisutnom smanjenju udjela deviznih kredita i kredita vezanih uz valutnu klauzulu (euro) još uvijek većinu odnosno 57% ukupnih kredita čine upravo devizni krediti i krediti vezani uz valutnu klauzulu (euro). Stoga je jačanje kune u odnosu na euro od preko 2,4 posto u odnosu na kraj veljače 2016. pridonijelo smanjenju kunske protuvrijednosti plasmana vezanih za euro.

Smanjenje izloženosti prema valutnom riziku zasigurno je i posljedica veće osviještenosti stanovništva glede mogućih rizika, ali i pada pasivnih kamatnih stopa na domaću valutu koja postaje atraktivnija potencijalnim primateljima kredita. Povećanje udjela kunskih kredita ne iznenađuje ni ukoliko se promotri struktura plasiranih kredita prema namjeni. Naime, jedina kategorija kredita stanovništvu koja kontinuirano bilježi godišnje stope rasta nominalne vrijednosti su gotovinski nenamjenski krediti. Uz blagi mjesečni rast (od 0,2%) oni su krajem veljače iznosili 40,7 mlrd. kuna čineći tako 35 posto ukupnih plasmana sektoru stanovništva.

Najveći udio u kreditima stanovništvu čine stambeni krediti (44%). Uz mjesečni pad od 389 milijuna kuna (0,7%) oni su krajem veljače ove godine iznosili 51,7 mlrd. kuna. Na godišnjoj razini nakon dvoznamenkastih stopa pada u 2016. u veljači je zabilježen nominalan godišnji pad od 5,2%. U strukturi ovih kredita (koji su u pravilu dugoročni) prevladavaju krediti indeksirani za inozemnu valutu (76% ukupnih stambenih kredita) i to dominantno euro. Naime, nakon konverzije kredita u švicarskim francima za tu valutu ostalo je vezano svega 3% stambenih kredita stanovništvu u protuvrijednosti 1,34 mlrd. kuna na kraju veljače 2017.

“Smatramo da se proces razduživanja sektora stanovništva primakao svome kraju, te da bi naznake oporavka kreditne potražnje (zabilježene u drugoj polovici 2016.) trebale utjecati i na povratak kreditne aktivnost prema ovom sektoru. Međutim, oporavak će prema našim očekivanjima biti vrlo skroman i uvelike ovisan o kretanjima na tržištu rada koje još uvijek ne pokazuje zamjetniji rast zaposlenosti, a koja je preduvjet za ulazak u nove financijske obveze”, objavili su RBA analitičari.