Prema posljednjim podacima koje je objavio HNB, koncem prosinca 2016. ukupni javni dug (iskazan prema metodologiji ESA 2010) spustio se na razinu od 289,1 mlrd. kuna odnosno 84,2% BDP-a. Uz zabilježeni pad na mjesečnoj i godišnjoj razini, podaci za prosinac prošle godine potvrđuju da je prvi put nakon osam uzastopnih godina zabilježen pad udjela ukupnog javnog duga u BDP-u (za 2,5 postotna boda u odnosu na kraj 2015.). Štoviše, kraj 2016. zaključio je i s nominalno nižim iznosom duga u odnosu na godinu ranije. Naime, uz pad na mjesečnoj razini za 610 mil. kuna (0,2%) ukupni javni dug je u prosincu prošle godine bio za 505,3 mil. kuna niži u odnosu na isti mjesec 2015. (godišnji pad za 0,17%)…

Nekoliko je ključnih čimbenika koji su išli u prilog nominalnom i relativnom smanjenju javnog duga u prošloj godini. Manje potrebe države za zaduživanjem proizišle su iz iznadočekivanih fiskalnih rezultata odnosno izdašnijih priljeva u državni proračun (osobito PDV- a i trošarina) uz istovremeno obuzdavanje rasta proračunske potrošnje. I dok su viši proračunski prihodi posljedica rasta gospodarstva, na obuzdavanje rasta državne potrošnje zasigurno je utjecala politička nestabilnost odnosno razdoblje privremenog financiranja (tijekom prvog tromjesečja prošle godine) te razdoblje tehničke Vlade. Osim toga, posljednji podaci iz pasive bilance HNB-a pokazuju da je koncem prošle godine značajno smanjen iznos depozita središnje države (za gotovo 4,7 mlrd. kuna odnosno 57,5% godišnje). Navedeno ukazuje da se jedan dio dospjelih obveza države financirao kroz korištenje depozita države umanjujući tako potrebu za novim zaduženjima.

Jedan od čimbenika koji je utjecao na manji iznos nominalnog duga iskazanog u kunama su u kretanja tečaja kune u odnosu na euro. Naime, s obzirom na činjenicu da je gotovo 75 % duga u eurima ili je vezan za euro, jačanje kune u odnosu na euro (za 1% na godišnjoj razini) utjecalo je i na smanjenje javnog duga iskazanog u kunama. Naposljetku pad udjela javnog duga u BDP-u posljedica je iznadočekivanog, ali solidnog gospodarskog rasta od realnih 2,9%.
Spomenuta fiskalna poboljšanja u konačnici su polučila niže potrebe države za zaduživanjem, pri čemu je došlo i do zamjetne promjene u strukturi financiranja javnog duga. Koncem prošle godine, vanjska komponenta javnog duga (108,5 mlrd. kuna) zabilježila je pad na godišnjoj razini za 9,6 mlrd. kuna odnosno 8,2% što je dobrim dijelom odraz odgođenog plasmana državne euroobveznice na međunarodnom tržištu kapitala. Potonje je utjecalo na poboljšanje valutne strukture javnog duga čime je dodatno poboljšan pokazatelj vanjske ranjivosti.

Istovremeno su poboljšani uvjeti zaduživanja na domaćem financijskom tržištu u uvjetima visoke likvidnosti (dodatno podržanih ekspanzivnim mjerama središnje banke) poticajno djelovali na zaduživanje države na domaćem tržištu. To je rezultiralo rastom unutarnje komponente javnog duga koja je krajem prosinca prošle godine iznosila je 180,9 mlrd. kuna. Posljedično takvim kretanjima, udio unutarnje komponente u ukupnom javnom dugu povećan je s 59,2% (koliko je iznosio koncem 2015.) na 62,5% koncem 2016.

Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, krajem prošle godine javni dug u obliku dugoročnih vrijednosnih papira iznosio je 169,7 mlrd. kuna čineći udio od 58,7% u ukupnom javnom dugu (2,6 pb više u usporedbi s prosincem 2015.). Naime, koncem 2016. dug po osnovi dugoročnih vrijednosnica porastao je za 7,3 mlrd. kuna (4,5%). U istom promatranom razdoblju, javni dug po osnovi kratkoročnih dužničkih vrijednosnica iznosio je 17,6 mlrd. kuna čineći udio od 6,1% u ukupnom javnom dugu (0,4 pb niže u odnosu na kraj 2015.). Potonje potvrđuje i pozitivnu promjenu i u pogledu poboljšane ročne strukture javnog duga. Istovremeno su se državne obveze po kreditima koncem 2016. spustile na 102 mlrd. kuna zabilježivši pad od gotovo 6,5 mlrd. kuna na godišnjoj razini (5,9%).

“Obzirom na predviđeni gospodarski rast, i u 2017. godini udio javnog duga u BDP-u mogao bi nastaviti s padom. Povratak inflacije te jačanje kune u odnosu na euro dodatni su čimbenici koji bi trebali pridonijeti smanjenju omjera javnog duga u BDP-u. Također, u uvjetima visoke likvidnosti i nižih kamatnih stopa na europskom i domaćem financijskom tržištu, država će zasigurno uspješno (re)financirati svoje obveze po dospijeću. U konačnici, podrška fiskalnoj metrici svakako dolazi i od očekivanja glede turističke (pred)sezone što će djelovati u smjeru solidnog punjenja proračuna. Uz zadržavanje rasta primarnih rashoda ispod rasta nominalnog BDP-a navedena kretanja svakako će pozitivno utjecati na statistiku javnog duga.

Ipak, treba naglasiti da visina javnog duga u Hrvatskoj jasno upozorava na ranjivost i nužnost daljnje fiskalne konsolidacije uz istovremeno stvaranje preduvjeta za održiv dugoročni rast. Naime, s udjelom javnog duga u BDP-u od 84,2% Hrvatska znatno premašuje prosjek usporedivih država Srednje i istočne Europe (53,9% BDP-a) te država s jugoistoka Europe (47,4%)”, objavili su RBA analitičari.