Prema posljednjim podacima HNB-a, kunska protuvrijednost ukupnih plasiranih kredita krajem listopada iznosila je 259,7 mlrd. kuna čime je potvrđen trend godišnjeg pada kredita koji s nekolicinom sporadičnih prekida datira od studenog 2012. godine…

U istom promatranom mjesecu nastavljen je i pad vrijednosti ukupnih kredita na mjesečnoj razini koji je (s iznimkom iz svibnja ove godine) kontinuirano prisutan od listopada 2015. Tako su ukupni krediti koncem listopada bili niži za 1 mlrd. kuna u odnosu na rujan (mjesečni pad od 0,4%). Istovremeno su na godišnjoj razini zabilježili snažan pad od gotovo16,3 mlrd. kuna (5,9%) te su u odnosu na kraj prošle godine niži za 14,7 mlrd. kuna (5,4%). Potonje je dobrim dijelom posljedica nominalnog pada plasmana uzrokovanog postupkom konverzije i djelomičnog otpisa kredita vezanog uz CHF. Prema posljednjim informacijama HNB-a, od kraja studenog prošle godine do kraja rujna ove godine banke su ukupno otpisale 5,9 mlrd. kuna kredita dok je istovremeno nominalni pad kredita podržan i prodajom loših plasmana banaka.

Stoga posljednji podaci o ukupnim kreditima kućanstvima ukazuju na nastavak trenda razduživanja na godišnjoj razini. Premda su u listopadu (drugi mjesec zaredom) krediti kućanstvima zabilježili blagi mjesečni rast od 0,1%, u odnosu na lanjski listopad niži su za preko 8 mlrd. kuna (6,4%). U odnosu na kraj prošle godine, niži su za 6,9 mlrd. kuna ili 5,5% te u strukturi ukupnih kredita čine udio od preko 45%. Promatrajući prema sektorima, zamjetan je nastavak razduživanja i u sektoru poduzeća čiji su ukupni krediti krajem promatranog mjeseca iznosili 85,6 mlrd. kuna. Uz mjesečni rast od 298 mil. kuna (0,3%), vrijednost kredita nefinancijskim trgovačkim društvima nastavlja s trendom pada na godišnjoj razini (niži su za 3,3 mlrd. kuna odnosno 3,8%). U odnosu na kraj prošle godine, krediti poduzećima niži su za 1,7 mlrd. kuna odnosno 1,9%.

Čineći udio od preko 18,5% u ukupnim kreditima, krediti središnjoj državi su se krajem listopada spustili na 48 mlrd. kuna, zabilježivši pad na mjesečnoj i godišnjoj razini (2,5% odnosno 9,3%). U odnosu na kraj prošle godine, krediti središnjoj državi niži su za 5,3 mlrd. kuna (-9,9%) što je podržano i iznadočekivanim fiskalnim pokazateljima u ovoj godini. Krajem promatranog mjeseca preko 65% ukupnih kredita odnosilo se na valutne (denominirane u stranoj valuti i one vezane uz valutnu klauzulu), stoga je godišnji pad kredita iskazanih u kunama djelomično potpomognut i jačanjem tečaja domaće valute u odnosu na euro i švicarski franak (za 1,4% odnosno 1,2%).

“No obzirom da je u ovoj godini zamijećen rast potražnje za kreditima u domaćoj valuti (a HNB je mjerama strukturnih operacija počeo povećavati srednjoročnu ponudu kunskih izvora po nižim kamatnim stopama) do kraja godine očekujemo nastavak većeg korištenja kunskih kredita u domaćim bankama”, objavili su RBA analitičari.