Posljednji podaci koje je DZS objavio o robnoj razmjeni u rujnu potvrdili su nastavak negativnih trendova u kretanju vanjskotrgovinskog deficita. Ukupna vrijednost robnog izvoza u rujnu iznosila je 1,102 milijardi eura dok je robni uvoz dosegnuo 1,710 milijardi eura što je rezultiralo manjkom u robnoj razmjeni od 608 mil. eura. Uz relativne godišnje stope rasta izvoza i uvoza od 0,3% odnosno 1,6% robni deficit je produbljen za 4% u odnosu na isti mjesec lani…

U kumulativnom razdoblju od prva tri tromjesečja ove godine vrijednost robnog izvoza porasla je za 3,8% godišnje (na 8,79 mlrd. eura) no istovremeno je uvoz zabilježio znatno veću stopu godišnjeg rasta od 4,3% (dosegnuvši 14,46 mlrd. eura). Posljedično, manjak u robnoj razmjeni RH s inozemstvom u prvih devet mjeseci produbljen je na 5,670 mlrd. eura što predstavlja pogoršanje za 5,2% na godišnjoj razini, ukazujući na i dalje visoku uvoznu ovisnost izvoza (ali i cjelokupnog hrvatskog gospodarstva).

Promatrano prema NKD-u, u razdoblju od siječnja do rujna izvoz iz kategorije prerađivačke industrije (koja čini gotovo 90% ukupnog robnog izvoza) zabilježio je godišnji rast od 5,4% no istovremeno je u ovoj kategoriji ostvareno i preko 88% ukupnog robnog uvoza (uz godišnji rast od 7,7%). Stoga je pogoršanje deficitarnog salda tijekom promatranog razdoblja u djelatnosti prerađivačke industrije za čak 11,5% godišnje dalo snažan doprinos sveukupnom pogoršanju robnog deficita na godišnjoj razini.

Manjak u robnoj razmjeni RH s inozemstvom dijelom je ublažen zahvaljujući godišnjim promjenama cijena nafte na svjetskim robnim tržištima (vrijednost uvoza u kategoriji mineralnih goriva i maziva u prva tri tromjesečja smanjena je za 22,2% godišnje). Obzirom da je Hrvatska neto-uvoznik energenata, spomenuta kretanja na svjetskom tržištu nafte pozitivno su doprinijela saldu u vanjskotrgovinskoj razmjeni.

“Bez obzira na solidne stope rasta hrvatskog izvoza u kumulativnom razdoblju od prvih devet mjeseci ove godine, manjak u robnoj razmjeni i dalje ostaje pod snažnim utjecajem istovremenog povećanja robnog uvoza ukazujući na visoku uvoznu ovisnost hrvatskog izvoza, ali i cjelokupnog gospodarstva. Posljedično, i u nadolazećem razdoblju očekujemo blago negativan učinak neto-inozemne potražnje na rast BDP-a”, objavili su RBA analitičari.