Krajem prošlog tjedna DZS je objavio podatke o robnoj razmjeni u kolovozu koji ukazuju na pogoršanja u vanjskotrgovinskim odnosima RH s inozemstvom. Naime, u kolovozu je izvezeno roba u vrijednosti od 772 mil eura (0,2% više nego u istom mjesecu lani) dok je vrijednost uvoza roba dosegnula 1,370 mlrd eura (5,8% više nego u kolovozu 2014. godine) što je pogoršalo deficitarni saldo robne razmjene koji je dosegnuo iznos od gotovo 600 mil eura (zabilježivši pogoršanje od 14% na godišnjoj razini). Tako je u kolovozu zabilježeno i pogoršanje pokazatelja pokrivenosti uvoza izvozom (56,3%) koji je za 4,2bb niži u odnosu na isti mjesec lani…

Uslijed značajno većih relativnih stopa godišnjeg rasta uvoza od izvoza u kolovozu, posljedično je došlo i do produbljivanja vanjskotrgovinskog deficita koji je u razdoblju od prvih osam mjeseci dosegnuo iznos od 4,783 mlrd eura, zabilježivši pogoršanje na godišnjoj razini za 0,4%. Uz godišnji rast izvoza od 10,5% naspram rasta uvoza od 6,5% u istom promatranom razdoblju pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 60,6%.

Preko 67% ukupnog izvoza roba u razdoblju od siječnja do kolovoza ostvareno je u zemlje članice EU (4,945 mlrd eura što je 16,3% više u odnosu na isto razdoblje lani). Istovremeno je iz zemalja EU uvezeno roba u vrijednosti 9,450 mlrd (uz godišnji rast od 10,8%) te je deficit u robnoj razmjeni sa zemljama EU iznosio 4,5 mlrd kuna čime se pogoršao za 5,4% u odnosu na isto razdoblje lani. S druge strane, intenzivirani odnos u robnoj razmjeni sa zemljama EU rezultirao je većom pokrivenošću izvoza uvozom koja je iznosila 52,3% (2,5 pb više u odnosu na isto razdoblje lani). Istovremeno je došlo i do pogoršanja odnosa u robnoj razmjeni sa zemljama CEFTA-e te je u prvih osam mjeseci ukupan izvoz u te zemlje pao za 2,2% godišnje dok je uvoz iz zemlja CEFTA-e porastao za 7,8% na godišnjoj razini. Posljedično se suficitarni saldo u robnoj razmjeni sa zemljama CEFTA-e smanjio na 666 mil eura zabilježivši pad od 10,4% godišnje.

Promatrajući prema NKD-u, u prvih osam mjeseci, roba iz kategorije mineralnih goriva i maziva zabilježila je godišnji pad izvoza i uvoza za 10,7% odnosno 12,2% (što velikim dijelom odražava pad cijena energenata na inozemnim robnim tržištima). Obzirom na razmjerno značajan udio ove kategorije u ukupnom robnom uvozu (16% u prvih osam mjeseci), možemo zaključiti da su promjene u robnoj razmjeni jednim dijelom pod utjecajem pozitivnog učinka koji proizlazi iz činjenice o godišnjem padu cijena energenata. Stoga relativne godišnje stope promjene izvoza i uvoza tijekom ove godine treba uzeti s oprezom, na što uostalom upućuje i iznos robnog deficita u prvih osam mjeseci koji u apsolutnom i relativnom izrazu bilježi pogoršanje u odnosu na prošlu godinu, objavili su RBA analitičari.