Željko Riha prepoznatljivo je ime u domaćim marketinškim i tehnološkim krugovima. A kako i ne bi bilo prepoznatljivo kad je Riha do sada radio na marketinškim pozicijama u tvrtkama poput Generalturista, Styrije, ali u poznatog startupa Farmeron…

Stoga, odlučili smo pozvati Željka na razgovor kako bismo doznali sve o najnovijim trendovima u online marketingu, PR-u, kupovanju Facebook fanova, a doznali smo i što misli o javnom nastupu Zorana Milanovića i Tomislava Karamarka.

Već neko vrijeme živiš i radiš u Osijeku – što se to tamo događa da su ga sada neki počeli pretenciozno nazivati “hrvatskom Silicijskom dolinom”?

U ekonomskom smislu, događa se pobuna, Osijek zbilja postaje hrvatska Silicijska dolina. Udruga Osijek Software City svojim aktivnostima pokazuje da konkurentske tvrtke mogu  surađivati. Ključ uspjeha je izvoz, a većina osječkih IT tvrtki izvozi svoje usluge izvan Hrvatske. Stoga Osijek želi pokazati da je ipak moguće preživjeti u ovim ekonomskim uvjetima u Hrvatskoj. Zapošljavanja postaju svakodnevnica, kao i aktivnosti tvrtki članica Osijek Software City inicijative.

Tvrtka u kojoj radiš Escape je jedna od rijetkih tvrtki, ako ne i jedina, koja nudi usluge oglašavanja na najvećoj ruskoj tražilici Yandex. Zbog čega bi hrvatskim tvrtkama to moglo biti zanimljivo?

Yandex ima oko 80% udjela u svim pretraživanjima na velikom ruskom tržištu – samo grad Moskva broji 11 milijuna stanovnika, Hrvatska je u 2012. godini ugostila oko 200.000 turista iz Rusije. Nažalost vizni režim Europske unije nije pomogao, no Rusija je veliki tržišni potencijal za Hrvatsku.

Nedavno ste preuzeli Londonsku školu za odnose s javnošću (LSPR) u Hrvatskoj. Zašto ste se odlučili na taj korak?

Obzirom da su Damir Podhorski i Miroslav Varga vrlo prepoznatljiva imena na internet marketing sceni te su česti predavači, mojim dolaskom u tvrtku Londonska škola za odnose s javnošću bila je prirodan slijed razvoja edukacijskih usluga.

Obzirom da si preuzeo vodstvo Londonske škole za odnose s javnošću, kakvi su vam planovi?

Prvi plan je upisati30. generaciju diploma programa – Odnosi s javnošču i upravljanje reputacijom. Ovaj program je jedan od najpoznatijih edukativnih programa iz odnosa s javnošću. Zatim smo proširli ponudu za još dva iznimna edukacijska programa – Marketing i oglašavanje na tražilici Google te Marketing i komunikacija na društvenim mrežama. Cilj nam je pružiti kvalitetnu i tržišno atraktivnu edukaciju kako bi polaznici izvukli maksimum, a na kraju i njihovi poslodavci. Uz to, kvalitetna suradnja s Hrvatskom udrugom za odnose s javnošću nam je važna, kao i Alumni klub koji broj preko 500 članova (diplomanata LSPR programa).

I ti si jedan od predavača na LSPR-u, o čemu ćeš predavati?

Da, ja se držim svojih specijalnosti, predajem krizno komunciranje, posebice on-line dio, te komunikaciju i marketing na društvenim mrežama.

U hrvatskoj javnosti PR se često percipira kao “prodaja magle” ili čak otvoreno laganje. Možeš li napokon za obične ljude demistificirati PR?

Laganja u PR-u nema, za to se brine i etički kodeks Hrvatske Udruge za Odnose s Javnošću. Slučaj s PR-om u Hrvatskoj je zapravo vrlo ironičan, struka koja se bavi reputacijom doživjela je da joj se reputacija narušila. Ali ne zbog lošeg rada, već zbog malverzacija i političkih djelovanja u odnosima s javnošću. Nažalost ti negativni trendovi su pali na leđa svih agencija koje su morale prihvatiti poslijedice koje su došle s tom negativnom reputacijom. Na sreću, imam osjećaj da se reputacija u struku vraća, i to mi je drago vidjeti.

Odnosi s javnošću sigurno nisu prodavanje magle i nikada to nisu bili. Odnosi s javnošću su iznimno važni i mjerljivi procesi i djelovanja koji na kraju donose rezultate za tvrtku ili organizaciju. Tu govorim o samoj strategiji, analizi i na kraju komuniciranju s medijima. Odnosi s javnošću su vrlo važan dio svake tvrtke i organizacije, ne samo u taktičkom već i u strateškom dijelu. Na kraju, sve što kažete ili napravite su odnosi s javnošću.

PR pretpostavlja kvalitetnu i otvorenu komunikaciju – što je zapravo dobra komunikacijska praksa?

Dobra komunikacijska praksa znači da imate konzistentnu komunikaciju, kako s ciljanom javnosti, tako i općenito s korisnicima. Dobra praksa je da komunicirate uvijek, i kada je sve izvrsno, ali i kada se vaša organizacija nađe u problemima. Upravo u tim, problematičnim situacijama dolazi do izražaja vaša dobra komunikacijska praksa.

Tržište se promijenilo, kao i sami potrošači. Oni sada traže brandove i zapravo žele da se tvrtke otvaraju prema njima, da komuniciraju s njima, i što je najvažnije, da ih slušaju.

zeljko_v2

Kako iz PR ugla izgleda pogled na aktualnu političku scenu? Imaš kakav “profesionalni” komentar na premijera Zorana Milanovića i glavnog oporbenog čelnika Tomislava Karamarka koji su u zadnje vrijeme često kritizirani upravo zbog lošeg PR-a?

Nažalost, izbori u Republici Hrvatskoj su pokazali da što god političari radili, odnosi s javnošću im ne trebaju, jer glasači izađu u relativno malom broju i biraju ih bez obzira na dobre i negativne strane njihovih mandata.

Problem političke scene u Hrvatskoj je što zapravo stranke imaju izraženije interno komuniciranje, nego eksterno komuniciranje. Primjerice, važnije im je iskomunicirati poruke sa svojim članstvom i simpatizerima, nego argumentirano iznositi svoje stavove široj javnosti i time širiti svoj utjecaj. Sve stranke u Hrvatskoj se oslanjaju na članstvo, jer je često to članstvo nagrađivano raznim nepotističkim beneficijama.

Moj komentar bi bio, neka dignu glavu iznad članstva, i neka komuniciraju sa svima, posebice premijer, jer je on premijer Republike Hrvatske a ne Socijaldemokratske partije, isto vrijedi i za Tomislava Karamarka ukoliko želi zamjeniti Zorana Milanovića na slijedećim izborima.

Misliš da slabo vladaju materijom “krizne komunikacije”?

Oni ne vladaju uopće tom materijom, njihova krizna komunikacija se sastoji iz gašenja jedne vatre i trčanja do druge. To nije planski, to je vrlo stihijski, to se najbolje vidi s cijelom pričom oko nabavke novih skupocjenih automobila.

U svojoj karijeri si dosta radio na polju društvenih mreža i online komunikacije. Da li smatraš da hrvatske tvrtke dovoljno koriste sve prednosti social & online komunikacije?

Nažalost i dalje ne koriste, no vidim pomake ukoliko današnje stanje usporedim s 2010. godinom. Ipak tu su i dalje početničke greške, a tu ponajviše mislim na nedostatak planiranja i strategije. Žele koristit društvene mreže, no ne vide se 5 godina unaprijed i što će im to donijeti.

Facebook je nedavno promijenio algoritme što je dramatično utjecalo na doseg većine fan stranica. Koliko je to otežalo social marketing?

Facebook želi zaradu, što je normalno, ipak je pružio korisnicima besplatan servis za komunikaciju. Algoritam je uvijek bio mističan, odnosno problematičan, a uvođenjem plaćenih objava, naravno da je dao prednost plaćenom. Mišljenja sam da pametna kombinacija plaćenih objava i kreativnih komunikacija i dalje može održavati fan stranicu vrlo živom.

Neke tvrtke još uvijek “prodaju” Facebook fanove – koliko je besmisleno kupovanje Facebook fanova na taj način?

Sanjam dan kada će tvrtke prodavati kupce. To bi bilo izvrsno riješenje za sve i imalo bi smisla, kao što danas ima “prodaja” Facebook fanova. Rekao bih da smo mala zemlja s velikim problemima, želimo sve veliko, pa tako i mnoge tvrtke žele puno fanova, samo zato da bi ih imale. Uvijek sam svoje klijente pitao, hoćemo li pronaći 5.000 potencijalnih kupaca, ili ćemo kupiti 50.000 lajkera.

Danas često slušamo o Instagramu, Twitteru, WhatsAppu…je li Facebook izgubio komadić relevantnosti u 2014. godini ili je još uvijek snažan kao prije?

Kupovinom Instagrama od strane Facebooka, Facebook je dobio komadić relevantnosti. I dalje je masovan, iako trendovi govore o smanjenju, ipak je Facebook za društvene mreže ono što je Google za internetske pretraživaće. Željeli ga vi ili ne, koristit ćete ga. Snažan je, i ne osjećam da gubi na svojoj snazi, a novi igrači će doći, a ako se pokažu dobrima, možda će ih Facebook preuzeti.

Često si spominjan u kontekstu “utjecajne” osobe na društvenim mrežama, pa sigurno s našim čitateljima za kraj možeš podijeliti kakav koristan savjet za kvalitetnu komunikaciju na društvenim mrežama?

Utjecaj je vrlo snažna riječ, ne volim je u tom kontekstu, što znači on-line utjecaj? Broj fanova, followera, frendova, Klout score? Mislim da se moram vratit na PR, sve što radite ili kažete su odnosi s javnošću, javnost je on-line, javnost je off-line. Stoga mislim da imam isti broj “fanova” kao i “hejtera”. Moj savjet je – budite svoji! Nitko ne voli promotivne spam poruke. Izražavajte svoje stavove, dijelite mišljenja, komunicirajte i pomažite drugima. Znate li kad sam otkrio da sam “utjecajan”? U trenutku kada sam na mom profilu spojio par ljudi radi posla, to mi je bio uspjeh. Ili kada sam pomogao u udomljavanju psa.Mislim da smo svi utjecjani, ako se družimo i komuniciramo.

Napomena: PoslovniPuls ima poslovni odnos s tvrtkom Escape